Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Pet, 25.01.2008

Vodič kroz zaštitu prirode - 25 pitanja i odgovora

1. Koji propisi reguliraju zaštitu prirode?

Zaštita prirode ima značajno mjesto i u Ustavu RH, a od posebnih propisa to je prije svega Zakon o zaštiti prirode (NN 70/2005.), te veći broj podzakonskih akata. Nizom podzakonskih akata donesenih prije 1991. godine zaštićen je veći broj biljnih vrsta, dok je u prošloj dekadi odgovarajućim pravilnicima zaštićeno više životinjskih vrsta i gljive, a utvrđene su i visine naknade štete počinjene na zaštićenim životinjskim vrstama. Važni ostali zakoni su:

  • Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/1994.)
  • Zakon o šumama (NN 140/2005.)
  • Zakon o lovu (NN 140/2005.)
  • Zakon o vodama (NN 107/1995.)
  • Zakon o otpadu (NN 178/2004.)

Tekstove svih ovdje navedenih kao i drugih propisa može se preuzeti bez naknade na web adresi: http://www.nn.hr

2. Kako Zakon o zaštiti prirode definira prirodu?

Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.

3. Koji su ciljevi i zadaće zaštite prirode?

  • očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
  • utvrditi i pratiti stanje prirode,
  • osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja,
  • osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnoga oštećivanja dijelova prirode,
  • pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,
  • spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkoga razvoja i obavljanja djelatnosti,
  • osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.

4. Što su zaštićene prirodne vrijednosti?

Zaštićene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenoga ovim Zakonom i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštitne kategorije, zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte uključujući mrtve primjerke divljih svojti zaštićenih na temelju ovoga Zakona i međunarodnih ugovora, njihove dijelove i derivate, te zaštićene minerale i fosile.

5. Koje kategorije zaštite poznaje domaće zakonodavstvo?

  • strogi rezervat
  • nacionalni park
  • posebni rezervat
  • park prirode
  • regionalni park
  • spomenici prirode
  • značajni krajobrazi
  • park-šume
  • spomenici parkovne arhitekture

6. Kad pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države?

Pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države ukoliko je ugrožena ili rijetka. Pored toga, takva vrsta mora biti proglašena zaštićenom, a proglašava je ministar nadležan za zaštitu prirode.

7. Što je Crveni popis ugroženih vrsta?

Crveni popis ugroženih vrsta je popis divljih vrsta, raspoređenih po kategorijama ugroženosti.

8. Koje su zavičajne vrste?

Zavičajna vrsta je svaka ona vrsta koja prirodno obitava u određenome ekološkom sustavu nekoga područja.

9. Što je zabranjeno u pogledu zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta?

Zabranjena je svaka radnja kojom se zaštićenu biljku ili životinju ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju. Zabranjeno je bez opravdanoga razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti njihovih populacija ubijanjem i uklanjanjem, uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa ili mijenjanje životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi pojedina vrsta postala ugrožena. Zabranjeno je uvođenje stranih divljih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju. Zabranjeno je uvođenje stranih vrsta riba u prirodne i doprirodne vode, kao i prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa. Iznimno je uvođenje dopušteno, ako je znanstveno i stručno utemeljeno i prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održiva gospodarenja. Zabranjena je uporaba svih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih svojti životinja te uporaba svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a osobito:

  • stupice,
  • samostrijela,
  • električne ubojite ili omamljujuće naprave,
  • umjetne svjetleće naprave, osim u ribolovu na moru,
  • zrcala i druge zaslijepljujuće naprave,
  • odašiljači zvuka (magnetofoni, kazetofoni i dr.) koji emitiraju zvukove dozivanja, boli ili javljanja,
  • naprave za osvjetljavanje cilja,
  • optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkoga povećavanja ili pretvaranja slike,
  • eksplozivi,
  • otrovi i otrovni ili omamljujući mamci,
  • poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja,
  • letjelice,
  • vozila na motorni pogon u pokretu,
  • i druga sredstva utvrđena međunarodnim ugovorima.

10. Da li postoje ograničenja i za biljne i životinjske vrste koje nisu posebno zaštićene?

Mjere zaštite navedene pod brojem 9. uživaju i sve samonikle biljke i divlje životinje koje se nalaze u nacionalnome parku, strogome rezervatu, posebnome rezervatu, te životinje u špiljama, čak i kad nisu posebno zaštićene kao vrste. U Krapinsko-zagorskoj županiji zasad nema zaštićenih područja takvih kategorija.

11. Trebaju li dozvole za vrste koje nisu posebno zaštićene?

Dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode treba ishoditi i za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje životinja koje nisu zakonom zaštićene, za sakupljanje minerala i fosila, ako se to obavlja u svrhu prerade, trgovine i drugoga prometa.

12. Postoje li izuzeci od gore navedenih zabrana?

Branje zaštićenih biljaka i njihovih dijelova, te rastjerivanje, hvatanje, držanje, ubijanje, prepariranje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih oblika i uklanjanje gnijezda dopušteno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode.

13. Što je sa izvozom ili uvozom zaštićenih vrsta?

Zaštićene biljke i životinje ne smiju se izvoziti ni iznositi u inozemstvo, a niti uvoziti iz inozemstva. Iznimno, pojedine zaštićene biljke i životinje smiju se izvoziti i uvoziti iz inozemstva u znanstveno-istraživačke svrhe radi razmjene, izlaganja i slično na osnovi dopuštenja ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode. Uvoz, izvoz ili provoz, te unos ili iznos zaštićenih vrsta, njihovih dijelova i derivata obvezatno se prijavljuje nadležnoj jedinici carinske službe. Pri uvozu, izvozu, unosu s mora i/ili provozu žive životinje moraju se prevoziti i njegovati na način koji svodi na najmanju mjeru mogućnost ozljeđivanja, oštećenja zdravlja ili nehumana postupanja, u skladu s posebnim propisima.

14. Što su ekološki značajna područja?

Ekološki značajno područje je područje koje bitno pridonosi očuvanju biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Sva prirodna jezera i bare, sve lokve u priobalju veće od 0,01 ha, prirodne i doprirodne močvare veće od 0,25 ha, cretovi, izvori, ponori i potoci s obalnim pojasom od dva metra, predstavljaju ekološki značajna područja.

15. Što je ekološka mreža i što uključuje?

Ekološku mrežu čini sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima.

16. Tko upravlja zaštićenim područjem?

Zaštićenim područjem upravlja Javna ustanova. Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenoga područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanoga odvijanja prirodnih procesa i održiva korištenja prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojime upravlja.

17. Što je značajno za kategoriju značajnoga krajobraza?

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U značajnome krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. U Krapinsko-zagorskoj županiji, u kategoriji značajnoga krajobraza (po staromu zakonu zaštićeni krajolik), zaštićena su područja Zelenjaka kod Klanjca i područje Sutinskih Toplica.

18. Što su spomenici prirode?

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki i dr.), geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnoga svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene aktivnosti koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

19. Tko provodi neposredni nadzor u zaštićenim dijelovima prirode?

Neposrednu zaštitu u zaštićenome području prirode obavljaju nadzornici javne ustanove kojoj je povjereno upravljanje zaštićenim područjem. Nadzornici imaju ovlaštenja propisana Zakonom o zaštiti prirode i propisima donesenim na temelju njega. Ako nadzornik zatekne u zaštićenome području osobu koja obavlja aktivnost protivno Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, ima pravo i obvezu:

  • zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu radi utvrđivanja identiteta te osobe,
  • pregledati prtljagu, prijevozno sredstvo ili plovilo,
  • privremeno ograničiti kretanje na određenome području,
  • izdati prekršajni nalog protiv okrivljenika radi naplate globe, novčane kazne, štete ili troškova nanesenih od počinitelja prekršaja,
  • naplatiti globu, štetu ili učinjene troškove od prekršitelja bez prekršajnoga naloga, uz izdavanje potvrde o naplaćenoj globi,
  • privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio živoga ili neživoga svijeta koji pripada zaštićenome području, kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje,
  • zatražiti uspostavu prijašnjega stanja, odnosno narediti mjere za sprječavanje i uklanjanje štetnih posljedica,
  • izreći upravnu mjeru,
  • podnijeti prekršajnu ili kaznenu prijavu.

20. Tko obavlja inspekcijski nadzor u zaštiti prirode

Inspekcijski nadzor obavlja inspektor zaštite prirode i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti. Inspektor nadzire osobito:

  • korištenje i uporabu zaštićenih prirodnih vrijednosti i drugih dijelova prirode,
  • stanje kakvoće prirode i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode,
  • provođenje neposredne zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti,
  • provođenje mjera zaštite zaštićenih biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i ostalih zaštićenih prirodnih vrijednosti,
  • izvoz, uvoz i provoz biljaka, gljiva i životinja, ako su ograničeni ili zabranjeni Zakonom ili na temelju njega donesenim propisima,
  • uvođenje i ponovno uvođenje divljih vrsta u prirodu.

Inspektori za zaštitu prirode djeluju u sklopu Ministarstva kulture, a po ustroju Odjel za pravne i inspekcijske poslove zaštite prirode jedan je od odjela Uprave za zaštitu prirode.

21.Kakve su kazne za povrede odredaba Zakona o zaštiti prirode?

Za povredu i prekršaje u svezi pojedinih odredbi Zakona o zaštiti prirode propisane su novčane kazne u rasponu od 7.000,00 do 1.000.000,00 kuna za pravne osobe te novčane kazne u rasponu od 3.000,00 do 70.000,00 kuna za fizičke osoba i odgovorne osoba u pravnoj osobi. Najmanja novčana kazna za prekršaj fizičke osobe iznosi 1.000,00 kuna.

22. Postoji li obveza naknade štete počinjene nad zaštićenim vrstama?

Osim plaćanja propisane kazne fizičke i pravne osobe dužne su i nadoknaditi štetu koju prouzroče povredama odredaba Zakona o zaštiti prirode. Visina naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom u odnosu na pojedine zaštićene biljne i životinjske vrste utvrđuje se prema odštetnomu cjeniku iz Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama.

23. Što je sa štetama koje nanesu zaštićene životinje?

Pravna ili fizička osoba kojoj su zaštićene životinje nanijele štetu ima pravo na nadoknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu zaštićene životinje samo ako je prethodno obavila propisane aktivnosti i zahvate, pri čemu se razumijeva učinkovito ograđivanje, ciljano čuvanje dobara i rastjerivanje strogo zaštićenih životinjskih svojti.

24. Što učiniti kad se opazi nedopuštena radnja?

U slučaju uočavanja nedopuštene aktivnosti svatko može uljudno upozoriti osobe zatečene u obavljanju nedopuštenih aktivnosti da to ne čine. Pri tome će kao uvjerljiv argument zasigurno poslužiti informacija o zakonskim odredbama, a poglavito kaznama predviđenim za pojedine prekršaje. Nedopuštenu aktivnost treba prijaviti nadležnim tijelima i službama (vidi pitanje 25.), a sljedeći podaci (naravno, ukoliko ste u prilici do njih doći) mogu uvelike olakšati postupanje ovlaštenih osoba:

  • točno vrijeme, mjesto i opis događaja,
  • opis i broj osoba zatečenih u vršenju nedopuštenih aktivnosti,
  • podaci o vozilima (registarske oznake, tip, boja),
  • prema mogućnostima fotografska ili video dokumentacija.

25. Koga kontaktirati?

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije
Ravnatelj: Dijana Klasić, dipl. ing.
Magistratska 1, 49 000 Krapina
Tel: 049 315 060; fax: 049 315 060
E-mail: dijana@zagorje-priroda.hr
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Tel. 192
NAPOMENA: Djelatnici policije mogu utvrditi činjenično stanje i sačiniti odgovarajući prijavu Upravi za zaštiti prirode – Odjelu za pravne i inspekcijske poslove zaštite prirode Ministarstva kulture Republike Hrvatske.


Zadnja promjena: 28.08.2013. u 08:49 sati | Prikazano 7563 puta
Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Ugrožene ptičje vrste Puti i stezice naše Strahinjščice Ptiček - mladi čuvari prirode Ekološki barometar KZŽ Inventarizacija kolonija šišmiša
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Uvjeti korištenja