Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Pet, 25.01.2008

Vodič kroz zaštitu prirode - Kako štititi prirodu

Kad je što zaštićeno?

Zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste ili gljive zaštićene su svugdje, bez obzira je li područje u kojem trajno ili povremeno obitavaju zaštićeno.

Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su jedino kad obitavaju u nekome od zaštićenih područja u kategoriji: nacionalni park, strogi rezervat i/ili posebni rezervat.

Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene i ne obitavaju na zaštićenome području zaštićene su na način da je za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje životinja te za sakupljanje minerala i fosila, nužno ishoditi dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode u slučaju kad se to obavlja u komercijalne svrhe (prerada, trgovina i druge vrste prometa).

Životinje u špiljama koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su uvijek, bez obzira je li špilja u kojoj obitavaju zaštićena ili ne.

Znak zaštite prirode

Radi promicanja zaštite prirode te radi identifikacije službene osobe u postupku nadzora i poduzimanja mjera na zaštiti prirode koristi se znak zaštite prirode.

Kako se pripremiti za boravak u zaštićenome području?

Planirajte unaprijed i pripremite se.
Unaprijed se informirajte o vremenskim uvjetima koji vladaju u zaštićenome području koje namjeravate posjetiti. Saznajte sve o ulasku u zaštićeno područje, nabavite mape/karte i rezervirajte smještaj ako je to potrebno.

U zaštićenome području se krećite samo izgrađenim putovima i otpornim podlogama.
Kad šećete zaštićenim područjem, ne silazite s predviđenih staza. Ako ste u grupi, hodajte jedno iza drugoga kako bi u što većoj mjeri štitili vegetaciju koja se nalazi uz stazu. Ostavite prirodne krajolike prirodnima i nakon vašega posjeta. Ne gazite cvijeće, grmlje i malo drveće. Kampirajte samo na za to predviđenim mjestima, najmanje 100 m od vodenih površina.

Ostavite prirodu onakvu kakvu ju zateknete i ne ostavljajte otpad iza sebe.
Poštujte prirodu. Zlatno je pravilo da zaštićeno područje trebate ostaviti čistijim nego što ste ga našli. To znači da ne trebate pokupiti samo svoje otpatke, već i otpatke koje eventualno zateknete. Nikad ne bacajte smeće u rijeke, potoke, jezera i druge vodene površine.

Poštujte propise.
Prije posjeta, ili neposredno nakon što dođete u zaštićeno područje, trebate se detaljno informirati o propisima koje treba poštivati - što se smije, a što ne smije raditi. Nepridržavanje propisa može rezultirati uništavanjem prirodnih ljepota i/ili novčanom kaznom.

Poštujte divlji životinjski svijet.
Životinje u zaštićenome području promatrajte s potrebne udaljenosti, ne približavajte im se. Ni u kojem slučaju ne smijete hraniti životinje. Pogrešna prehrana, u najgorim slučajevima, može uzrokovati uginuće životinja. U većinu nacionalnih parkova nije dozvoljeno dovoditi kućne ljubimce.

Budite obazrivi prema ostalim posjetiteljima.
Kao i vi, i drugi su posjetitelji stigli uživati u prirodnim ljepotama i tišini. U svojem posjetu trebate uživati na način koji neće ometati užitak drugih posjetitelja. Nemojte vikati i stvarati buku, posebno ako se nalazite u uskim kanjonima.

O čemu treba naročito voditi računa pri posjeti zaštićenim područjima?

Temperaturne razlike između brdovitih i ravničarskih dijelova jednoga zaštićenog područja mogu se razlikovati i za 10 do 15 °C. Također se naglo mogu pojaviti i oluje. Stoga je potrebno ponijeti odjeću prikladnu za različite vremenske nepogode.

Vodu iz prirodnih vodotoka treba upotrebljavati s oprezom. Puno je sigurnije nositi sa sobom pitku vodu u dovoljnim količinama.

U obilasku planinskih predjela potrebno je ponijeti i pribor za pružanje prve pomoći. Poželjni su i krema za sunčanje, kreme protiv pucanja usnica, kapa protiv sunca i sunčane naočale.

Potrebno je i ponijeti dovoljne količine hrane, naročito ako se planira cjelodnevni boravak u prirodi.

Dodatna oprema koju je potrebno nositi ovisi o pojedinome području, duljini boravka, godišnjem dobu, vremenskim prilikama i mnogim drugim okolnostima. Najtočnije informacije možete dobiti od stručnih službi područja koje namjeravate posjetiti.

Kako raspoznati, a kako promatrati ptice?

Da biste naučili raspoznavati, ptice treba pažljivo promatrati: tijelo, oblik kljuna, boju perja, pjev i način života. Sve su to obilježja koja će vam pomoći da postanete pravi ornitolozi (stručnjaci za ptice).

Za promatranje ptica ponesite sa sobom:

  • dalekozor ili durbin
  • priručnik s "ključem" za određivanje ptica
  • svoje slobodno vrijeme i puno dobro volje

Pravila pri promatranju ptica:

  • budite vrlo tihi
  • pokušajte na ptici primijetiti najvažnije detalje, koje ćete onda s pomoću "ključa" usporediti sa crtežom u priručniku
  • osluškujte zvukove, jer ptice osim po izgledu možete raspoznati i po glasanju
  • nikad ne skupljajte jaja ili mlade ptice iz gnijezda ukoliko ne možete prepoznati pticu, pokušajte ju fotografirati ili skicirati

Koja zaštićena područja u Hrvatskoj uživaju i međunarodnu zaštitu?

Pojedina područja prirode Hrvatske, zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti, uživaju i međunarodnu pravnu zaštitu. Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na Popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a.

Na Ramsarski popis Konvencije o vlažnim staništima kao međunarodno vrijedne močvare upisani su parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje, ornitološki rezervat Ribnjaci Crna Mlaka, te donji tok Neretve.

Planina Velebit uvrštena je u UNESCO-vu međunarodnu mrežu rezervata biosfere.

Zaštita prirode i gospodarske djelatnosti

Svaka se gospodarska djelatnost zbiva u prostoru. Iz te činjenice proizlazi da do konfliktne situacije dolazi pretendiraju li dviju različite djelatnosti na isti prostor. Zaštita prirode u takvim konfliktnim situacijama nalazi se u specifičnome položaju jer sama po sebi - za razliku od gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, industrija, usluge) - ne pripada među profitabilne djelatnosti, nego je njezina funkcija prije svega očuvanje prirodnoga okoliša pred najezdom drugih pretendenata na taj prostor.

Kako se zaštiti od krpelja?

Svaki boravak u prirodi, osobito medu niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima. U kontinentalnim krajevima Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj (lxodes ricinus). Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne »ugnijezdi« u kožu i spadne s tijela. U slučaju ugriza krpelja na mjestu ugriza može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnoga djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugrizenoga čovjeka, te pojavom simptoma bolesti.

Ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi) ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa) - potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom, kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Prevencija bolesti koje prenose krpelji:

  • izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci (kad je najveća aktivnost krpelja)
  • za boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači; ne odlagati odjeću na travu ili grmlje; ne provlačiti se kroz nisko raslinje
  • primjenjivati repelente – tvari koje odbijaju krpelje; repelenti se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja)
  • nakon svakoga boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo, te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti

Zadnja promjena: 28.08.2013. u 09:07 sati | Prikazano 8552 puta
Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Ugrožene ptičje vrste Puti i stezice naše Strahinjščice Ptiček - mladi čuvari prirode Ekološki barometar KZŽ Inventarizacija kolonija šišmiša
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Uvjeti korištenja