Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Vi ste ovdje: Naslovnica > Novosti Ispis stranice Dodaj u zabilješke Komentiraj stranicu Pošalji link Email-om
Sri, 08.03.2017

Vjesnici proljeća

Proljetnice su biljke koje cvatu prve nakon zime i svojom pojavom najavljuju novu vegetacijsku sezonu, buđenje prirode, a svojom ljepotom najavljuju raskoš koja će se dogoditi u prirodi u narednim mjesecima. Najpoznatije proljetnice poput visibaba, jaglaca, šumarica i drijemovaca nastanjuju svijetle, kontinentalne listopadne šume, te se proljetnice najčešće povezuju upravo s ovim tipom staništa. U proljetnice još spadaju jetrenka, plućnjak, šupaljka, ljubičica, drijemovac, pasji zub i dr. Mnoge vrste proljetnica osim u šumama rastu i na različitim tipovima travnjaka: tako npr. kockavicu nalazimo na vlažnim travnjacima kontinentalnog dijela Hrvatske, žabnjake nalazimo na nizinskim i/ili planinskim pašnjacima, livadama košanicama, vlažnim travnjacima itd.

Proljetnice imaju važnu ulogu u ekološkim sustavima. Naime, u rano proljeće dok druge biljke još ne cvjetaju, proljetnice predstavljaju važan izvor nektara i peluda kukcima, koji ih radi toga posjećuju i tako oprašuju. Osim toga, sjemenke mnogih proljetnica na sebi imaju elaiosome. To su hranjive strukture bogate lipidima i proteinima koje služe za privlačenje mrava. Mravi, naime, takve sjemenke odnose u svoje mravinjake i elaiosomima hrane ličinke, te na taj način pomažu biljci pri rasprostranjivanju. Zbog svoje rane cvatnje i privlačnih cvjetova proljetnice se često upotrebljavaju i u hortikulturi. Proljetnice se koriste u medinici, kulinarstvu i parfumerskoj industriji.

U posljednjim desetljećima čovjekov pritisak na prirodu postaje sve veći, a proljetnice, kao uostalom i mnoge druge biljke, postaju izravno ugrožene čovjekovim djelovanjem. Jedan je od glavnih uzroka ugroženosti proljetnica njihovo sakupljanje u prevelikim količinama odnosno na neodrživ način, nestanak staništa zbog zapuštanja travnjaka i ne gospodarenja šumama.

Vrste proljetnica kojima prijeti izumiranje zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene (velika sasa, kockavica, velecvjetni kukurjek i dr.). Strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu.

Ostale vrste proljetnica zaštićene su Pravilnikom o sakupljanu zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa. Pravilnik se odnosi na sakupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, a ne odnosi se na njihovo sakupljanje za osobne potrebe.

Branjem nadzemnih dijelova proljetnica za osobne potrebe (u malim količinama) one se posebno ne ugrožavaju, ali se time degradira estetska vrijednost prirode, a brojnim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima. Za razliku od toga, sakupljanjem cijelih biljaka (zajedno s njihovim podzemnim organima) one se trajno uklanjaju sa staništa čime se znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Zbog toga se prije svakog branja proljetnica ili kupovina njihovih buketića zapitajte da li zaista ove vjesnike proljeća želite držati samo nekoliko dana u vazi, umjesto da uživate u njima u prirodi godinama.


Zadnja promjena: 08.03.2017. u 01:34 sati | Prikazano 1027 puta
Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Centar za prirodu Zagorje Noćni leptiri KZŽ Ptiček - mladi čuvari prirode Orhideje Hrvatskog zagorja Puti i stezice naše Strahinjščice
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Uvjeti korištenja