Naslovnica  |  Kontakt
HyperLink  HyperLink
Vi ste ovdje: Naslovnica > Ostalo Ispis stranice Dodaj u zabilješke Komentiraj stranicu Pošalji link Email-om
Pon, 15.06.2009

Traži se zlatovrana



Zagorje je područje u Hrvatskoj za koje se pretpostavlja da je posljednje gnjezdište zlatovrane.
U slučaju da vidite zlatovranu, nikako je ne uznemiravajte i ne lovite, već o tome obavijestite ustanovu (putem ispunjavanja OBRASCA, telefonom – 049/315-060 ili mailom – info@zagorje-priroda.hr), koja će u suradnji sa ornitološkim društvom provjeriti da li se radi o zlatovrani.

Kako zabilježiti viđenje zlatovrane?

Ako mislite da ste vidjeli zlatovranu, obavezno zabilježite datum i lokaciju gdje ste ju vidjeli. Ako ste u mogućnosti koristiti GPS - uređaj, markirajte točku viđenja. U slučaju da se nalazite u prirodi i ne znate točno gdje ste, probajte što preciznije opisati mjesto i stanište viđenja. Osim toga, svakako zabilježite brojnost ptica. Navođenje točnog datuma je izuzetno važno, jer po tome se može procijeniti gnijezdi li se zapažena ptica na tom području ili ne. Budući da su zlatovrane kasne selice (dolaze krajem travnja i tijekom svibnja) samo viđenje u lipnju i srpnju može potvrditi moguće gniježđenje na nekom području. Ptice viđene u travnju i svibnju mogu se nalaziti na preletu prema sjevernim krajevima u Europi. S druge strane, ako vam se čini da viđate uvijek istu jedinku na istom području, makar su viđenja tijekom navedenog razdoblja selidbe, takvo teritorijalno ponašanje ipak može upućivati na moguće rano gniježđenje zlatovrane. S obzirom da zlatovrana rano napušta svoje područje gniježđenja, takvo se viđenje od druge polovice kolovoza do listopada vrlo vjerojatno odnosi na jedinke koje sele na zimovanje u istočnu Afriku.

Zlatovrana (Coracias garrulus)

Vanjska obilježja:

Zlatovrana je ptica uočljive modre boje sa smeđim leđima i crnim vrhovima krila. Kljun joj je relativno jak. Dužina tijela iznosi 30-32 cm, a raspon krila 66-73 cm. Po veličini odgovara šojki, a po građi vrani. Način letenja podsjeća na goluba grivnjaša.

Rasprostranjenost:

U 18. i 19. stoljeću bila je rasprostranjena diljem Europe i naseljavala je kontinentalnu Hrvatsku, osim planinskih i gorskih regija. Zadnje gniježđenje u Hrvatskoj zabilježeno je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskom zagorju.

Staništa:

Nastanjuje suhe, otvorene predjele, stare otvorene šume (osobito hrastove i borove), stare parkove i prostrane voćnjake. Gnijezdo gradi u dupljama stabala, a iznimno i u pukotinama stijena i građevina. U većini slučajeva nastanjuje duplje na visini između 5-10 metara. Najčešće koristi napuštene duplje crne žune.

Gniježđenje:

Krajem svibnja, početkom lipnja ženka snese 3-5 jaja, a sjedenje na jajima (inkubacija) traje 17-20 dana. Oba roditelja leže na jajima i brinu se o ptićima.

Ishrana:

Skoro isključivo hrani se srednje velikim i krupnim kukcima, ponajprije kornjašima, skakavcima, cvrčcima. Rijetko se hrani gujavicama, gušterima, žabama, sitnim sisavcima ili plodovima.

Ugroženost:

Trenutno jedna od najugroženijih ptica u Europi, nalazi se na Aneksu i Direktive o pticama EU. U Hrvatskoj je zakonom zaštićena vrsta.


Zadnja promjena: 28.08.2013. u 10:23 sati | Prikazano 15411 puta
Vodič kroz zaštitu prirode Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti Zaštićene prirodne vrijed. Centar za prirodu Zagorje Noćni leptiri KZŽ Ptiček - mladi čuvari prirode Orhideje Hrvatskog zagorja Puti i stezice naše Strahinjščice
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8, 49232 Radoboj | Tel/fax: 049/315060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr | OIB: 12225295469 | Matični broj: 2071428
IBAN: HR6823400091800002009 | Poziv na broj: 7307-OIB platitelja-51
Uvjeti korištenja