70 godina od proglašenja paleontološkog spomenika prirode Hušnjakovo

Dana 22. studenog 1948. godine nalazište Hušnjakovo u Krapini proglašeno je prvim paleontološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj.
Sve je započelo 23. kolovoza 1899. godine , jedne vruće srijede, kada je u Krapinu na poziv krapinskog gradonačelnika Vilibalda Sluge stigao poznati hrvatski geolog i paleontolog prof. dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger. Kako je već 1895. godine primio paket s kostima izumrloga nosoroga i bivola od tadašnjega krapinskog učitelja Josipa Rehorića, Gorjanović je u svojemu dnevniku zapisao kako je stigao u Krapinu s namjerom da prikuplja ostatke diluvialnih sisavaca, misleći na životinjske ostatke. No, kad je stigao na Hušnjakovo brdo povrh Kneippova lječilišta, do otvorene špilje ispunjene pijeskom, na stijeni visokoj oko 8 metara zamijetio je nekoliko tamnih pruga. To su bili tragovi pepela, isprženoga pijeska i drvenoga ugljena, te je shvatio da pred sobom ima „čitav niz ognjišta koja su se ponavljala u više navrata”. Tako je Gorjanović-Kramberger zaključio da je upravo na Hušnjakovu nekad davno živjelo biće koje je ložilo vatru. Tog dana u blizini tih ognjišta pronašao je i krhotine kremenastoga kamenja i komadiće životinjskih kostiju te ono što ga se najviše dojmilo – jedan zub kutnjak, koji je pripadao čovjeku, odnosno, kako će poslije ustanoviti, pračovjeku.
Iskapanja i istraživanja na Hušnjakovu trajala su od 1899. do 1905. godine, a uz Gorjanovića iskopavanja je nadgledao i njegov asistent Stjepan Osterman. Gorjanović je iskapanja vodio vrlo sustavno i precizno. lzradio je geološke profile i prvi sustavno obradio krapinsku zbirku. Vijest o otkriću brzo se proširila iz maloga gradića Krapine po cijelome svijetu.
Starost nalaza seže i do 125 000 godina, a krapinska zbirka najveća je i najbogatija zbirka fosilnih kostiju neandertalaca na svijetu. Riječ je o oko 900 fosilnih kostiju koje su pripadale neandertalcima različite dobi i spola. Usto je pronađeno i mnoštvo ostataka špiljskoga medvjeda, vuka, losa, golemoga jelena, toplodobnoga nosoroga i mnogih drugih životinja te više od tisuću komada kamenih alatka koje svjedoče o materijalnoj kulturi krapinskoga pračovjeka.