Nova vrsta noćnoga leptira Dahlica croatica

Michael Weidlich stručnjak za noćne leptire iz Njemačke opisao je 2016. godine novu vrstu noćnoga leptira za znanost. Radi se o vrsti Dahlica croatica iz porodice Psychidae – vrećari. Zanimljivo je to da je Michael vrstu zabilježio na području Medvednice i Ivančice. Genetička istraživanja pokazala su da se radi o novoj vrsti koju je potrebno opisati. Budući da nalazi potječu iz Hrvatske, vrsta je dobila ime croatica. Vrsta još nema hrvatski naziv.
Izvor: http://www.lepiforum.de/lepiwiki.pl?Dahlica_Croatica
Fotografije: Jurij Rekelj
Iz knjige Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije:
Dosad je opisano više od 1350 vrsta vrećara. Područje Europe nastanjuje ih približno 240, no još uvijek postoji velik broj neopisanih vrsta. Vrećari su jedna od najzanimljivijih porodica noćnih leptira.
Mužjaci imaju krila i lete, a ženke su beskrilne. Kod nekih vrsta ne postoje mužjaci, a ženke se razmnožavaju partenogenezom, pri čemu odlažu neoplođena jaja iz kojih se razvijaju samo ženke. Za razliku od mužjaka, ženke rijetko napuštaju svoju vrećicu pri izlijeganju iz kukuljice. Budući da nemaju krila, kretanje ženka ograničeno je na hodanje na kratke udaljenosti, samo oko vrećice, gdje čekaju na parenje. Ženke nekih vrsta nemaju ni funkcionalne noge i ostaju u vrećici. Gusjenice su nešto pokretljivije. Pri parenju ženke koje imaju noge obično izlaze na vrećicu (rod Dahlica), a one koje nemaju noge pare se u vrećici (rod Phalacropterix). To je parenje složeno s obzirom na to da mužjak mora pronaći otvor u vrećici i zatkom dosegnuti spolni otvor ženke. Odrasli leptiri imaju zakržljalo sisalo, ne hrane se i od malih zaliha masti u tijelu žive svega nekoliko sati. Različite vrste vrećara aktivne su u različito doba dana, a njihova aktivnost traje od pola sata do dva sata. Vrećari žive na različitim staništima poput kore drveća, kamenja, mahovina, tla, podnožja kamenja, travnjaka i rubova šuma.
Vrećari su naziv dobili po kućici ili vrećici koju gusjenica izradi čim se izlegne iz jaja, a koja ih štiti od grabežljivaca i vremenskih neprilika. Ta je vrećica po obliku i materijalu od kojega je napravljena jako slična vrećicama ličinki tulara. Gusjenica vrećicu izrađuje od ostataka suhoga biljnog materijala, lišajeva ili čak kamenčića i zrna pijeska, koje spaja s pomoću svilene niti. Kako raste, gusjenica vrećicu stalno širi. Mlade gusjenice obično prvu vrećicu naprave od materijala vrećice svoje majke, koja je tada već uginula. Pojedini rodovi, pa čak i vrste vrećara, mogu se prepoznati s pomoću vrećica. Odrasli leptiri ove porodice međusobno su vrlo slični po obliku i boji krila, što znatno otežava raspoznavanje vrsta.
Ako žele više saznati o noćnim leptirima, Ustanova je izdala knjigu Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije koju možete kupiti u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini ili u pdf-u preuzeti na web stranici: https://www.zagorje-priroda.hr/nocni-leptiri-kzz